Općina Ližnjan

• Početna stranica
• ·
• Općina
• ·
• Kalendar događanja
• ·
• Povijest Općine
• ·
• Kutak za novinare
• ·
• Službene Novine
• ·
• Zelena agenda

Zelena agenda

Zelena agenda općine Ližnjan stavlja težište na ekološki aspekt razvoja cjelokupne općine, a izrađen je od strane svih nositelja interesa, tj. lokalne samouprave, udruga, gospodarstvenika, te mještana općine. Proces njihovog partnerstva započinje u svibnju 2003. godine formiranjem tematskih radnih grupa: kulturna baština (Dino Muhović, Dubravka Karčić, Keti Melnjak, Zlatko Devedžić), more i priobalje (Željko Stipić, Slobodan Buršić, Sonja Mokorić, Roberto Božac, Košara Igor, Lupetina Loris), tlo i pitka voda (Ankica Piccoli, Davor Čakić, Saša Fainkutić, Boljun Milka, Stipić Željko), te prirodne vrijednosti općine (Atilio Jadreško, Mošnja Đorđo, Andrej Mandić, Slobodan Buršić, Jureta Pavle).

Nakon analize postojećeg stanja, analize pozitivnih ili negativnih trendova u okolišu, te prijedloga pozitivnih alternativnih mogućnosti, svaka radna grupa predložila je smjernice za očuvanje i zaštitu vrijednosti u okolišu na kojima je radila, te pojedinačne pilot projekte na kojima bi se trebalo raditi u budućnosti. Cjelokupni materijal objedinjen je u tekst "Zelena agenda općine Ližnjan" koji je prezentiran svim nositeljima interesa općine u prosincu 2003. godine. Nakon pristiglih primjedbi i prijedloga mještana Ližnjana "Zelena agenda općine Ližnjan" poprimila je svoju konačnu formu i ona danas stoji pred Vama. Sastavni dio "Zelene agende općine Ližnjan" su i dva grafička priloga: prirodne i kulturne vrijednosti općine Ližnjan.

Smjernice za očuvanje i zaštitu prirodnih vrijednosti

Kako istarsko govedo (boškarin) preferira vanjski uzgoj, potrebno je uzgajivačima osigurati dovoljnu površinu kvalitetne zemlje (pašnjaka). Prema iskustvima uzgajivača istarskog goveda za uzgoj jednog grla potrebno je oko 3 ha zemlje. Kako se na području Valture nalaze 3 grla, za iste je potrebno osigurati oko 9 ha površina koje bi se poklonile uzgajivačima, dale u najam ili u otkup. Osiguravanje zemlje za ispašu treći je bitni preduvjet za opstanka boškarina u općini Ližnjan, ali i cjelokupnoj županiji.

Uslijed važnosti livada posidonije kao i njezine osjetljivosti i ugroženosti, mnoge zemlje EU su ovu vrstu zaštitile, što kod nas na žalost nije slučaj. Potrebno je pokrenuti zakonsku proceduru zaštite. U njenim livadama potrebno je zabraniti ribolov kočama, dredžama i povlačnim mrežama. Nadalje u njenim livadama potrebno je zabraniti sidrenje, krivolov pomoću dinamita, marikulturu, nasipavanje obale, te gradnju u obalnom području. Njeno stanište proglasiti u prostornom planu općine posebnim rezervatom u moru. Vršiti permanentnu edukaciju stanovništva, ribara i učenika o važnosti posidonije u ekološkom lancu. Ovo podmorsko blago uvrstiti u turističku ponudu općine kroz organizirano ronjenje u pratnji stručnog vodiča.

Pješčanu obalu Marlere sačuvati od bilo kakvog nasipavanja i izgradnje radi očuvanja gnijezda pčelarice.

Unatoč stoljetnom iskorištavanju, te izrazito negativnom djelovanju čovjeka i ostalih štetnika na šume ovog kraja, zahvaljujući izvanrednoj vitalnosti i gotovo neuništivosti njihovih ekosustava, ove se šume nalaze u stalnom procesu progresivne sukcesije autohtone vegetacije. Pravilnim i pravovremenim uzgojnim mjerama čovjek može ubrzati prirodne procese i skratiti vrijeme povratka klimatogenih zajednica visokog uzgojnog oblika koje svojom vitalnošću, stabilnošću, otpornošću na štetnike i požare, te općekorisnim funkcijama predstavljaju trajno rješenje za šume na Mediteranu.

U tom smislu u makijama i šikarama (Cuf, Magran) treba vršiti radove njege i čišćenja kako bi se hrastovima dalo prostora za razvitak. Na ovaj način nastale bi šume niskog uzgojnog oblika – panjače.

Za konverziju panjača u visoki uzgojni oblik (Svetica) potrebno je vršiti radove proreda i to intenzitetom koji odgovara starosti i stanju sastojine. Proredima povećavamo kvalitetu sastojine i pripremamo je za prirodnu obnovu. U ovom stadiju moguće je saditi mlade biljke autohtone vegetacije.

Posječene površine treba pošumiti pionirskim vrstama borova koje će utjecati na razvitak tla i stvoriti uvjete za povratak autohtone vegetacije. Kada se stvore odgovarajući uvjeti, potrebno je stimulirati i forsirati autohtonu vegetaciju prorijeđivanjem borova (češki kamp). Nadalje, u češkom kampu potrebno je ukloniti napuštene kućice. Izvšiti parcelaciju šume na cca 175 parcela (svaka veličine 400 m2), a čišćenje svake pojedine parcele ponuditi mještanima. Stručni nadzor čišćenja šume povjeriti Odjelu za uređenje šuma Šumarije Pula.
Svi opisani šumski predjeli moraju biti izuzeti od bilo kakvih infrastrukturnih zahvata, koji bi mogli postati prijetnja ovim prekrasnim i rijetko očuvanim šumskim ekosustavima.

U novije vrijeme dobro je poznato da sirovine i energija nisu najveća vrijednost šuma te se njezine tzv. općekorisne funkcije cijene znatno više od same bioproizvodnje. Osim zaštitne funkcije šume, sve veću ulogu poprima njezina socijalna funkcija. To je u prvom redu njena uloga u povećanju turističkog prometa, zbog veće privlačnosti krajolika, pružanje prostora za rekreaciju i odmor uz naročiti doživljaj iskonske prirode šume, zatim estetska uloga u stvaranju ljepote krajolika, te higijenska-medicinska uloga bioklimatskog utjecaja šume na čovjekovo zdravlje.

U smislu valorizacije općekorisnih funkcija šume potrebno je vršiti konstantnu edukaciju lokalnog stanovništva, u prvom redu djece. Uređenjem i održavanjem staza i putova (bike staze i šetnice), postavljanjem klupica, košara za otpatke i info plakata, moguće je u skoroj budućnosti podići ekološku svijest građana i približiti im šume i prirodu, te na taj način omogućiti svima kvalitetniji, bolji i zdraviji život.